Fuzarijska palež klasa

Nezaobilazan dio oplemenjivanja na biotski stres kod pšenice je oplemenjivanje na tolerantnost prema fuzarijskoj paleži klasa koja ne utječe samo na prinos, već i na kvalitetu pšenice te zdravstvenu ispravnost proizvoda pšenice namjenjenih prehrani ljudi i životinja. Fusarium vrste su široko rasprostranjene i mogu rasti na velikom broju supstrata. Uzrokuju brojne bolesti na kultiviranim biljkama, a na pšenici fuzarijska palež klasa (FHB) predstavlja najopasniju bolest. Fusarium graminearum Schwabe (teleomorph Gibberella zeae) se smatra najčešćim uzročnikom FHB na svjetskoj razini i nanosi značajne štete na prinosu i kvaliteti. Uz to, većina Fusarium vrsta u povoljnim okolinskim uvjetima može proizvoditi mikotoksine koji nepovoljno djeluju na zdravlje ljudi i životinja. Prema Nightingale i sur. (1999.) i Gärtner i sur. (2008.) jaka infekcija Fusarium-om ima negativan utjecaj na krušnu kvalitetu pšenice i smanjuje volumen kruha. Capouchova i sur. (2012.) zaključuju da se povećanjem ativnosti Fusarium paleži klasa pogoršava reološka kvaliteta i smanjuju parametri pečenja, posebno Zeleny sedimentacijski indeks, broj padanja i volumen kruha, dok Antes i sur. (2001.) i Prange i sur. (2005.) ističu da jaka infekcija Fusarium-om nije značajno utjecalana pekarsku kvalitetu. Infekcija Fusarium-om zrna pšenice pod utjecajem je okolinskih uvjeta, posebno ako su visoke temperature i obilne oborine tijekom razdoblja klasanja i cvjetanja (Doohan i sur.,2003.). U posljednjim desetljećima, FHB se ponovno javila i prouzročila gubitke prinosa ismanjenje cijena uslijed smanjenja kvalitete zrna. Madgwick i sur. (2011.) su predvidjeli da ćedo 2050. godine rizik of FHB epidemije narasti na razinu cijele Velike Britanije. Rizik odepidemije FHB u Hrvatskoj nije poznat. Uvriježeno je mišljenje da dodavanje dušika povećava pojavnost Fusarium infekcije. Utjecaj primjene N prije faze klasanja pokazuje da je postotak zaraženih klasića narastao s 2,2% bez N prihrane do 6,6% pri primjeni 160 kg N /ha (Lemmens i sur., 2004.). Također su Lemmens i sur. (2004.) izvjestili o značajnom povećanju FHB intenziteta i kontaminacije zrna deoksinivalenolom (DON) s povećanjem prihrane N u rasponu od 0-80 kg/ha. Prekomjerna gnojidba N može povisiti ozbiljnost FHB zaraze i akumulaciju mikotoksina, čak i u uvjetima nepovoljnim za Fusarium spp. (Heier i sur., 2005.). Drugi istraživači nisu utvrdili utjecaj N ili je on bio vrlo mali. Premda se FHB blago povećavao s povećanjem doze aplikacije dušika u cvjetanju, Van der Burgt i sur. (2011.) nisu našli konzistentan utjecaj doza primjene dušika na FHB i sadržaj DON-a u zrnu. Dušik u višim dozama (75 i 150 kg/ha) nije povisio intenzitet infekcije (Krnjaja i sur., 2015.).